Nakon godina vladavine političke bahatosti, institucionalne blokade i otvorenog prkosa prema državnim institucijama, pravosnažna presuda Miloradu Dodiku predstavlja više od pukog pravnog akta – ona simbolizira povratak dostojanstva pravnoj državi.
Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine 1. augusta 2025. godine potvrdilo je jednogodišnju zatvorsku kaznu i šestogodišnju zabranu obavljanja funkcije predsjednika Republike Srpske, ali i otvorilo prostor za dublju pravnu i društvenu refleksiju.
“Kraj ere Dodika”? Možda. Ali sigurno početak institucionalne odgovornosti
Dodik, koji je desetljećima dominirao političkom scenom u BiH retorikom konflikta, nacionalističkog populizma i sistemske blokade državnih mehanizama, sada se suočava sa stvarnim posljedicama vlastitog djelovanja. Presuda, kako pojašnjava Sud BiH, ne podrazumijeva samo mjeru sigurnosti – zabranu obnašanja funkcije predsjednika RS – već i čitav niz zakonskih posljedica koje ga automatski isključuju iz političkog života: zabranu kandidature, javnog imenovanja, pa čak i upravljanja javnim preduzećima.
Iako je prerano reći da je ovo “kraj Dodika”, neupitno je da presuda označava kraj jednog sistema nekažnjivosti.
Jedinstvena šansa za reformu institucija
Ironično, upravo zbog upornog sabotiranja rada državnih institucija, presuda Dodiku sada može poslužiti kao snažan poticaj za njihovu konsolidaciju. Sud BiH je ovim činom jasno pokazao da niko, pa ni najmoćniji politički lideri, nisu iznad zakona. To šalje poruku ohrabrenja i povjerenja u pravosuđe, koje je godinama bilo pod pritiskom, ali nikad nije u potpunosti izgubilo kapacitet da djeluje.
Ovaj proces je i test za domaće vlasti: da li će entitetske institucije poštovati zakonske posljedice presude, ili će nastaviti logiku političke neposlušnosti?
I simbolika i konkretna dobit za građane
Bez obzira na dalji politički razvoj događaja, jedno je sigurno: presuda vraća nadu da je pravna država moguća. Ona pokazuje da se čak i najuticajnije političke figure mogu pozvati na odgovornost za kršenje zakona. To je posebno važno za građane, koji su decenijama posmatrali kako se politika vodi bez sankcija, bez odgovornosti i bez granica.
Oni koji su Dodika kritikovali zbog sistemskog urušavanja državnog poretka sada s pravom vide ovu presudu kao moralnu i institucionalnu satisfakciju. A čak i među njegovim ranijim pristalicama, sve je više onih koji priznaju: „Ako neko krši zakon – mora odgovarati, bio to Dodik ili bilo ko drugi.“
Jedan infrastrukturni mit manje
Dodik je često opravdavao svoj autoritarni stil vlasti navodnim “razvojnim uspjesima”. No, iza te fasade ostale su neizgrađene bolnice, propali putevi, milionski dugovi i migracije mladih. Čak i oni koji su mu ranije davali podršku zbog “infrastrukture”, danas sve više shvataju da se istinska modernizacija ne može temeljiti na lažnim investicijama i praznoj propagandi, nego na pravnoj sigurnosti, transparentnosti i funkcionalnim institucijama.
Zakon kao temelj demokratije
Možda je prerano slaviti, ali vrijedi prepoznati značaj ovog trenutka. Bosna i Hercegovina je dobila nešto mnogo važnije od jedne osuđujuće presude – dobila je dokaz da je pravda moguća.
Kada institucije odrade svoj posao bez političkih pritisaka, svi građani dobijaju. I možda, baš zato, ova presuda nije samo Dodikov kraj. Možda je ovo početak nečeg zdravijeg, uređenijeg i pravednijeg.
